Obraćanje predsjednika Uprava ASA Holding tokom Dana univerzitetske berze
Bosna i Hercegovina je u izuzetno teškoj situaciji. Svjetska kriza pogodila je slabu bh ekonomiju koja se bori da „uhvati dah“. I dok su susjedne države odmakle po pitanju ekonomskih reformi, legislativa u našoj državi je omča oko vrata koja guši ekonomski razvoj.
Država od oko četiri miliona stanovnika, gdje je preko pola miliona nezaposlenih, isto toliko penzionera, te stotine hiljada korisnika socijalne pomoći, nalazi se pred finansijskim kolapsom. Privreda ne može da puni budžet, a međunarodne finansijske institucije uslovljavaju vlasti sa donošenjem odgovarajućih zakona.
Protesti, kao onaj što je danas organizovao Sindikat, samo su najava vrućeg ljeta.
S obzirom da smo u godini izbora, kod nas je politika na prvom mjestu. Međutim, ona ne može hraniti građane Bosne i Hercegovine manipulisane nacionalističkom retorikom.
Bosna i Hercegovina ima veoma kompleksan sistem upravljanja koja troši oko 70% BDP. Teško je očekivati da će se u ovom trenutku postići politički dogovor koji bi mogao pojednostavati sistem zasnovan na formuli jedna država, dva entiteta i tri naroda. Ipak, ovo je trenutak kada poslovna zajednica može uticati na političare da otvore put novim idejama da se otvore radna mjesta armiji nezaposlenih na socijalnoj pomoći.
Asocijacija poslodavca Bosne i Hercegovine već duže vrijeme zagovara rasterećenje privrede, te veća ulaganja u razvojne projekte, a ne u mnogobrojne budžetske korisnike čime se privremeno kupuje socijalni mir. Bosna i Hercegovina treba svog „keltskog tigra“ i svoj pravac razvoja.
Sadašnja situacija zahtjeva viziju.
Posljednje tri godine, stručnjaci ASA grupacije u saradnji sa akademskom zajednicom rade na unapređenju cjelokupne bh. privrede. Vođeni potrebama automobilske industrije, naši stručnjaci su razvili viziju ekonomskog napretka koja će omogućiti zapošljavanje značajnog broja ljudi. U isto vrijeme doći će do smanjenja socijalnih izdvajanja te ulaganja u razvojne projekte.
Dozvolite mi da parafraziram riječi velikog Marina Lutera Kinga – imamo viziju.
Viziju da će u Bosni i Hercegovini privrednici i političari raditi zajedno za opće dobro svih građana ove zemlje.
Imamo viziju - koja će odrediti privredu Bosne i Hercegovine - da iskoristimo prilike koje nam se pružaju. Viziju da sagledamo naše potencijale i iskoristimo raspoložive resurse kako bi ubrzano radili na ekonomskom razvoju.
Imamo viziju - koja će doprinijeti povratku izbjeglih i raseljenih lica u prijeratne domove. Hiljade demobilisanih boraca će naći perspektivu bez straha da će biti zapostavljeni i zaboravljeni.
Imamo viziju - koja će dovesti do razvoja sela i eko-turizma. Jednostavnošću i brzom realizacijom, možemo od Bosne i Hercegovine napraviti atraktivnu destinaciju za strane turiste željne prirodne ljepote i gladne domaće hrane.
Imamo viziju - koja će omogućiti rasterećenje budžeta, a u isto vrijeme povećati javne prihode. Socijalna izdvajanja ćemo pretvoriti u razvojna ulaganja.
Kada se početkom devedesetih godina irska ekonomija našla u sličnoj situaciji - političari, privrednici, radnici i profesori - zajedno su radili na realizaciji svoje vizije ekonomskog razvoja koja je kasnije postala poznata kako „Keltski tigar“.
S obzirom da se naša vizija tiče razvoja stočarstva mi smo je nazvali „Balkanski bik“.
Kakvi potencijali stoje iza ove vizije najbolje ću vam ilustrovati kroz nekoliko statističkih pokazatelja.
• Procjenjuje se da stočarstvo učestvuje sa oko 50% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo učešće znatno je niže u odnosu na predratno stanje, a pogotovo u odnosu na razvijene zemlje.
• Postoji trend smanjenja obrađenih površina, a pokazatelji produktivnosti u poljoprivredi svrstavaju BiH na dno evropske ljestvice.
• Najveći deficit u spoljno-trgovinskoj razmjeni se odnosi na poljoprivredne proizvode.
• Učešće domaće proizvodnje hrane u zadovoljavanju ukupnih prehrambenih potreba iznosi svega 35-40%, što je znatno niže od predratnog nivoa kada je bilo oko 60%.
Uzimajući u obzir prirodne resurse sa kojima raspolaže Bosna i Hercegovina, moguć je razvoj: govedarstva, ovčarstva, svinjogojstva, uzgoj ribe i pčelarstva. Bržim razvojem ovih grana stočarstva postići će se veće angažovanje domaćih resursa i povećati domaća proizvodnja sada deficitarnih proizvoda kao što su mlijeko i prerađevine, goveđe meso, itd.
„Balkanski bik“ je vizija dugoročnog razvoja privrede.
Vizija je razvoja domaće proizvodnje mlijeka i mesa koja uvozimo u neograničenim količinama i bez istinskog znanja o kvaliteti istog.
„Balkanski bik“ je vizija otvaranja velikog broja radnih mjesta uz povezivanje privatnog i javnog sektora, istovremeno ostvarujući održivi povratak izbjeglih i raseljenih lica.
„Balkanski bik“ je vizija razvoja sela i turizma.
Početkom aprila u organizaciji BBI Banke održat će se značajna poslovna konferencija koja će privući potencijalne investitore iz Turske, Malezije i drugih zemalja. „Balkanski bik“ će se naći na programu. Nema sumnje da poljoprivredni sektor mesa u Bosni i Hercegovini ima dobre izglede za rast i napredak.
Ipak - vrijeme je od suštinske važnosti.
Sada je neophodno da država prepozna značaj ulaganja u razvoj stočarstva. Jasno nam je da se konsenzusi u parlamentima teško postižu, ali u ovom slučaju ne smije biti politizacije.
„Balkanski bik“ je vizija svih nas.
Značajne promjene u sektoru neće biti moguće bez veće podrške države, ne samo u smislu poticajnih mjera za meso proizvođača, ali i kod konkretnih mjera koje će rezultirati u eliminaciji ilegalne trgovine i boljoj kontroli kvaliteta mesa.
Od lidera očekujemo odlučnost i hrabrost.
Pozivamo nadležne institucije da uzmu učešća u izradi neophodne studije izvodljivosti, da proglase ovaj projekat javnim interesom i da vođeni snagom bika krenemo u prosperitetnu budućnost.
